2. novembar 2006.

Clanovi Upravnog odbora Bosnjacko-americkog Savjetodavnog vijeca za Bosnu i Hercegovinu iz Washington DC-a, Adna Karamehic, Tarik Bilalbegovic, Esmir Ganic i Vehid Deumic, clan Povjerenickog odbora Damir Arnaut, te direktor programa Benjamin Tikvina primili su u novootvorenom uredu gospodina Majkla Fuksa (Michael Fooks) predstavnika State Department-a koji je na celu odjela za Bosnu i Hercegovinu. Ovo je samo posljednji u nizu sastanaka sa gospodinom Majklom Fuksom, sa kojim inace Savjeotavno vijece ima dobru saradnju.

U prvom dijelu razgovora clanove Savjetodavnog vijeca je zanimao status pisma koje je ovo vijece nedavno uputilo drzavnom sekretaru gospodji Kondolizi Rajs, trazeci da Sjedinjene Americke Drzave svojim uticajem u Vijecu sigurnosti UN-a podrze produzenje mandata Haskog tribunala dok se ne zavrse sudski procesi za sve osumnjicene ratne zlocince a sto se posebno odnosi na Karadzica i Mladica. Gospodin Fuks je obecao ubrzo izvijestiti nas o statusu ovog pisma te je jos jednom ponovio stajaliste State Department-a kako svi osumnjiceni za ratne zlocine trabaju biti privedeni pravdi.

O ustavnim amandmanima koji su odbaceni u aprilu ove godine, gospodin Majkl Fuks je misljenja kako ovi amandmani imaju pozitivan pristup rjesavanju problema, te je naglasio da State Department podrzava ovaj paket amandmana na Ustav BiH jer je to korak naprijed u odnosu na trenutna rjesenja.

Clanovi Savjetodavnog vijeca su izrazili svoje neslaganje sa odbacenim paketom ustavnih amandmana i zabrinutost u slucaju njihovog usvajanja te argumentovali svoj stav nizom pravnih analiza i primjera negativnosti predlozenog paketa. Jedan od glavnih argumenata je bio da postoji mogucnost raspustanja Parlamentarne skupstine u slucaju da ista ne izabere Predsjednika drzave i Vijece ministara iz tri pokusaja. To bi prakticno ostavilo drzavu bez izvrsne i zakonodavne vlasti a entitetske vlasti bi nastavile funkcionisati nesmetano.

Na pitanje, dali ustavni amandmani koji su bili odbijeni u aprilu ove godine imaju ikakvu direktnu ili indirektnu vezu sa rjesavanjem statusa Kosova, gospodin Majkl Fuks je odgovorio kako ova dva procesa nemaju nikakve veze jedan sa drugim. U nastavku razgovora gospodin Fuks je naglasio da State Department i Amerika nece podrzati nikakav referendum o nezavisnosti Republike Srpske i da je to politcarima u BiH jasno stavljeno do znanja.

1. novembar 2006.

Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovin je pokrenulo inicijativu za osnivanje Kluba prijatelja BiH u americkom Kongresu. Poslije novembarskih izbora pristupit ce se razgovorima sa kongresmenima, potencijalnim kosponzorima ovog Kluba, za sto vec postoji nacelna saglasnost kongresmena Karnahana (Carnahan) iz St. Louis-a. Klub prijatelja BiH u americkom Kongresu ce omoguciti puno laksi pristup kongresmenima za zvanicne predstavnike vlasti iz BiH te nevladine organizacije i pojedince. Vazno je napomenuti da ovakve klubove vec odavno imaju sve drzave sa podrucja Balkana, te da je BiH jos jedina preostala drzava bez kluba kongresmena u americkom Kongresu.

26. oktobar 2006.

Sopstenje za javnost i "Position Paper?

Bosnjacko-americko savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu je izislo u javnost sa svojim stavom u vezi ponudjenih amandmana na Ustav BiH, gdje je pravnostrucnom analizom ukazalo na kljucne sporne elemente ovih amandmana te ponudilo odgovarajuca rjesenja. Ova problematika je sazeta u dokument (Position Paper) pod naslovom: ?The Complexities and the Necessities Behind Constitutional Reform in Bosnia and Herzegovina? koji je poslan svim relevantnim faktorima u Washington DC-u i Bosni i Hercegovini. Navest cemo samo neke dijelove ovog dokumenta:

Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu ostro osudjuje ucestale pozive da novi saziv Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine usvoji paket ustavnih amandmana koji su odbaceni u aprilu ove godine. Ponovno nametanje amandmana koji su dizajnirani da cementiraju i ojacaju etnoteritorijalne podjele ugrozava stabilnost i demokratsku buducnost Bosne i Hercegovine. Takva strategija negira demokratsku volju vecine BiH gradjana, kao i jasne upute Vijeca Evrope za trenutno ukidanje entitetskog glasanja i izradu i usvajanje novog ustava do 2010. godine, zasnovanog na evropskim principima funkcionalnosti i demokratije.

Ekspertne pravne analize i misljenja jasno ukazuju da predlozeni amandmani, postojeca losa rijesenja zamjenjuju katastrofalnim i ukoliko budu usvojeni, BiH ce biti jos vise oslabljena, a nadmoc entiteta, pogotovo RS, nad drzavom ce biti znatno povecana.

Najopasnija odredba predvidja da se Parlamentarna skupstina raspusta ako se Predsjednistvo ili premijer ne izaberu nakon tri kruga glasanja. U tom slucaju, Bosna i Hercegovina bi ostala bez cijelokupne zakonodavne i izvrsne vlasti, a sva vlast u drzavi bi bila u rukama entiteta. Zbog entitetskog glasanja, samo nekolicina poslanika iz RS, odnosno samo 23% cijelog Predstavnickog doma, bi dakle imalo moc da potakne potpuno gasenje kompletne izvrsne i zakonodavne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je stoga duzna pratiti upute Vijeca Evrope i zapoceti proces ustavnih reformi ukidanjem entitetskog glasanja. Takav potez bi omogucio trenutno i ubrzano poboljsanje ekonomske i drustvene situacije u zemlji za dobrobit svih njenih gradjana, stvarajuci neophodne uslove za donosenje modernog i funkcionalnog ustava. Entitetsko glasanje sluzi iskljucivo kao mehanizam blokade nad svim pitanjima kad 23% poslanika zeli svoju volju nametnuti nad ostalih 77%. Poruke da je entitetsko glasanje garant protiv dominacije su, stoga, u potpunosti neutemeljene. Svi mehanizmi zastite vitalnih nacionalnih interesa bi i dalje bili u potpunosti zadrzani, i svaka mogucnost bilo kakve majorizacije bi bila iskljucena.

Sastanak sa prvim zvanicnim gostima u novootvorenom uredu; Vehid Deumic, Cliff Bond, Robert Hand, Adna Karamehic, Tarik Bilalbegovic i Benjamin Tikvina

20. oktobar 2006.

Clanovi Upravnog odbora Bosnjacko-americkog Savjetodavnog vijeca za Bosnu i Hercegovinu Adna Karamehic, Tarik Bilalbegovic, Esmir Ganic i Vehid Deumic te direktor programa Benjamin Tikvina, sastali su se sa bivsim americkim ambasadorom u Bosni i Hercegovini Klifom Bondom (Cliff Bond) i gospodinom Robertom Handom (Robert Hand), sadasnjim savjetnicima u Helsinskoj komisiji americkog Kongresa. Ovo su ujedno bili i prvi zvanicni gosti u prostorijama novootvorenog ureda Savjetodavnog vijeca u Washington DC-u.

U uvodnom dijelu razgovora clanovi Upravnog odbora Savjetodavnog vijeca su upoznali goste sa organizovanom mrezom mladih bosanskih profesionalaca, koji zive i rade diljem Sjedinjenih Americkih Drzava, a ukljuceni su u proces lobiranja za interese Bosne i Hercegovine. Predstavljen im je i plan osnivanja Kluba prijatelja BiH u americkom Kongresu (Bosnian Caucus) koji ce omoguciti vladinim i nevladinim organizacijama iz BiH puno laksi pristup izabranim predstavnicima americkog Kongresa. U nastavku se razgovoralo o bosnjackoj dijaspori u SAD-u i pozitivnim aspektima politickog angazmana gdje je bosnjacka dijaspora St. Louis-a spomenuta kao jedan od najboljih primjera. Ambasador Bond se sa zadovoljstvom prisjetio svoje uspjesne posjete Bosnjackom Islamskom centru u Cikagu prije nekoliko godina, kada mu je domacin bio Bosnian Refugee Center.

Januara 2007. godine, sa radom ce poceti 110. Kongres SAD-a te nam je sugerisano da se nasa organizacija ukljuci aktivnije na lobiranju oko prijema BiH u clanstvo NATO-a i Evropske unije. Ambasador Bond se slozio sa cinjenicom da politicko uredjenje BiH treba reformu kako bi drzava sto lakse i sto brze postala clanicom Evropske unije, te je naglasio kako bi se sa ovim clanstvom mnogi preostali problemi rjesavali puno jednostavnije. Reforme pred kojima se nalazi Bosna i Hercegovina su zahtjevne te ih BiH ne moze provesti sama bez podrske i pomoci prijatelja iz svijeta, a pri cemu bi ipak trebala ostati subjektom a ne objektom svih ovih promjena.

Predstavnici Upravnog odbora su se na kraju razgovora zahvalili ambasadoru Bondu i gospodinu Handu na posjeti te naglasili da je podrska koju pruza Helsinska komisija americkog Kongresa veoma znacajna za Bosnjake u Americi a samim tim i za Bosnu i Hercegovinu.

21. oktobar 2006.

Clanovi Upravnog odbora i direktor programa Bosnjacko-americkog Savjetodavnog vijeca za Bosnu i Hercegovinu sastali su se u Washington DC-u sa gospodinom Mirsadom Kebom, ministrom za ljudska prava i izbjeglice pri Vijecu ministara Bosne i Hercegovine.

Tokom razgovora clanovi Upravnog odbora su predstavili ministru ovo Savjetodavno vijece kao nevladinu, nestranacku i neprofitnu organizaciju posvecenu zastupanju interesa americkih drzavljana bosanskohercegovackog porijekla koji zive u Sjedinjenim Americkim Drzavama.

Predstavnici Savjetodavnog vijeca su takodje izrazili zabrinutnost zbog Clana 17, Zakona o drzavljanstvu BiH koji omogucava gubitak BiH drzavljanstva u slucaju kada osoba stekne drzavljanstvo neke druge drzave sa kojom BiH nije sklopila bilateralni ugovor o dvojnom drzavljanstvu. Ministrov stav je bio da ce se na tome jos raditi pri cemu nije dao nikakva uvjerenja da ce se taj clan i ukinuti.

Direktor programa, gospodin Benjamin Tikvina u prostorijama novootvorenog ureda

27. septembar 2006.

Dana 27. septembra 2006. godine, Bosnjacko- americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu zvanicno je otvorilo svoj ured u Washington DC-u te zaposlilo godspodina Benjamina Tikvinu kao direktora programa. Novootvorene uredske prostorije Savjetodavnog vijeca smjestene su preko puta Bijele kuce na adresi: 815 Connecticut Avenue N.W., Suite 200, Washington D.C. 20006. Ured je otvoren za javnost utorkom i srijedom od 12 do 17 sati, te cetvrtkom i petkom od 11 do 16 sati. Direktora programa, gospodina Benjamina Tikvinu, mozete kontaktirati telefonom na broj (202) 291-7080 ili e- mail-om na adresu baacbh@gmail.com Pozivamo vas da prilikom vase posjete Washington DC-u posjetite i nas ured.

26. septembar 2006.

Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu uputilo je pismo drzavnom sekretaru gospodji Kondolizi Rajs (Condoleezzi Rice) u kojem se trazi da Sjedinjene Americke Drzave, svojim uticajem u Vijecu sigurnosti UN-a, podrze produzenje mandata haskog tribunala dok se ne okoncaju sudski procesi za sve osumnjicene za ratne zlocine, a sto se posebno odnosi na Radovana Karadzica i Ratka Mladica. Trazeno je takodje da se mandat glavne tuziteljice, gospodje Karle DelPonte produzi kako bi ona bila u mogucnosti zavrsiti vec zapocete sudske procese.

21. august 2006.

Saopstenje za javnost- Zajednicka akcija sa Kongresom Bosnjaka Sjeverne Amerike

S obzirom da nije doslo do ukidanja Clana 17 Zakona o drzavljanstvu BiH na jednoj od predhodnih sjednica Predstavnickog doma, Savjetodavno vijece je izdalo Saopstenje za javnost i istovremeno uputilo Otvoreno pismo Visokom predstavniku u BiH. Saopstenje za javnost glasi:

Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu i Kongres Bosnjaka Sjeverne Amerike pozdravljaju inicijativu za stavljanje Clana 17 Zakona o drzavljanstvu BiH van snage. Ovim povodom apelujemo na sve relevantne domace i medjunarodne faktore i sve dobronamjerne gradjane da zajednickim naporima osiguraju uspjeh ove inicijative na iducoj sjednici Parlamentarne Skupstine BiH. Posebno apelujemo na Visokog predstavnika da reaguje na nase Otvoreno pismo koje smo mu uputili, te da upotrijebi svoj uticaj i, ukoliko je potrebno, bonske ovlasti, kako bi se ova inicijativa sprovela u dijelo.

Clan 17 Zakona o drzavljanstvu BiH nalaze gubitak BiH drzavljanstva kada osoba stekne drzavljanstvo druge drzave sa kojom BiH nije sklopila bilateralni ugovor o dvojnom drzavljanstvu. Takvi ugovori trenutno postoje samo sa Srbijom, Crnom Gorom i Svedskom, a vecina drzava u kojima se nalaze BiH drzavljani uopste ne praktikuje sklapanje ovakvih ugovora. Shodno tome, opstanak Clana 17 rezultirat ce lisavanjem BiH drzavljanstva vise od pola miliona BiH drzavljana koji su protjerani kroz genocid i etnicko ciscenje a koji su u medjuvremenu stekli drzavljanstva drugih drzava kako bi tamo ostvarili sto normalniji zivot.

S druge strane, uspjeh predlozenih amandmana bi konacno omogucio drzavljanima BiH da uzivaju pravo na dvojno drzavljanstvo bez bilo kakvih restrikcija, odnosno da zadrze drzavljanstvo Bosne i Hercegovine i nakon sticanja drzavljanstva druge drzave. Najavljeni odlazak medjunarodne zajednice, medjutim, zahtijeva trenutno rjesenje ovog problema.

Oduzimanje BiH drzavljanstva stotinama hiljada protjeranih Bosnjaka je motivacija onih koji se protive ukidanju Clana 17, sto su cak i javno potvrdili. Pogresno pozivanje na Ustav i nepostojece ?medjunarodne konvencije? ne moze sakriti cinjenicu da je jedini razlog, jedini povod i jedino objasnjenje za zadrzavanje Clana 17 dovrsavanje genocida i etnickog ciscenja ?pravnim? putem kako bi se brojci od 200,000 ubijenih dodalo jos pola miliona ?ispisanih?.

Vecina zemalja svijeta ne nalaze gubitak ili odricanje svog drzavljanstva radi sticanja drzavljanstva neke druge drzave, sto ukljucuje i sve clanice EU izuzev jedne, kao i Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. Visoki predstavnik Ashdown je istakao da je takav ?neogranicavajuci pristup dvojnom drzavljanstvu od posebne vaznosti za BiH jer je rat doveo do siroko raspostranjene dijaspore?, te da je ?uobicajenija evropska i medjunarodna praksa danas da drzave ne ogranicavaju dvojno drzavljanstvo?.

Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu Hercegovinu i Kongres Bosnjaka Sjeverne Amerike stoga zahtijevaju hitno stavljanje Clana 17 Zakona o drzavljanstvu van snage, kako bi BiH svoje zakone uskladila sa spomenutom praksom, te kako bi se konacno i u potpunosti zaustavio projekat genocida i etnickog ciscenja.

16. juni 2006.

Saopstenje za javnost

Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu podrzava vladu Sjedinjenih Americkih Drzava u njenim nastojanjima da pomogne Bosnu i Hercegovinu u sprovodjenju ustavnih reformi neophodnih za postizanje funkcionalne demokratije, otvorenog drustva, ekonomskog razvoja i konacnog ukidanja etnickog aparthejda. Ove ustavne promjene moraju biti zasnovane na temeljnim principima na kojima je zasnovan i Ustav Sjedinjenih Americkih Drzava, a to su pravda, sloboda, demokratija i jednakost za sve.

Kao nevladina organizacija sa sjedistem u Washington DC-u, Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu u potpunosti podrzava nastojanje vlade Sjedinjenih Americkih Drzava u pravcu nastavka pregovora medju vodecim politickim strankama u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, Savjetodavno vijece naglasava vaznost poticanja i sprovodjenja reformi koje ce usmjeriti Bosnu i Hercegovinu na put ka euro-atlanskim integracijama.

Podrzavamo dugorocno rijesenje zasnovano na koncenzusu a nastalo u procesu pod vodstvom, parlamentom potvrdjene, vladine komisije za ustavne reforme. Ova komisija bi trebala ukljuciti predstavnike svih sfera bosansko-hercegovackog drustva te druge vazne faktore u medjunarodnoj zajednici i dijaspori.

Trazimo od americke administracije javnu obznanu da je agresija pocinjena na Bosnu i Hercegovinu u potpunosti dovela do izvrsenja genocida sirom zemlje, a sto je cinjenica potvrdjena rezolucijama americkog Kongresa S.R. No.134, H.R. No.199 i S.R. No. 400. Tri i po godisnja opsada i razaranje Sarajeva, siloviti udari na ostale bosansko-hercegovacke gradove, protjerivanje dva miliona ljudi, ubistva vise od stotinu hiljada civila i silovanja vise od trideset hiljada zena jesu cinjenice o kojima se mora stalno govoriti kao o vaznim politickim elementima i mjerilima u procesu ustavnih reformi. U tom smislu, nedavni poziv srpskog rukovodstva u Bosni i Hercegovini na referendum za nezavisnost etnicki ociscene teritorije je uvredljiv i istovremeno zahtijeva kaznu jer izvrsioci genocida nesmiju biti nagradjeni za svoje postupke.

Danasnja realnost u Bosni i Hercegovini cini reformski proces vrlo teskim, ali ni u kojem slucaju neizvodivim. Prave podsticajne mjere mogu i hoce odgovorno voditi ovaj proces u pravcu demokratskog preuredjenja. Kao Amerikanci, moramo prepoznati da tezina pocinjenih zlocina ostaje nepremostivom moralnom preprekom da bi se cementirao poslijeratni diskriminirajuci i nefunkcionalan Dejtonski sporazum. Stoga, moramo raditi zajedno na povecanju napora za sveobuhvatnom promjenom, vodjeni ne samo vremenom njenog sprovodjenja, vec i zeljenim standardima demokratske vlade i postivanja ljudskih prava i dostojanstva svih gradjana, a sto istovremeno jesu i uslovi na putu ka euroatlantskim integracijama.

Clanovi Upravnog i Povjerenickog odbora u lobiju zgrade povodom svecanog otvaranja novih uredskih prostorija

17. april 2006.

Dana, 17. aprila 2006. godine Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu zvanicno je pocelo sa radom. Savjetodavno vijece je osnovano u januaru 2006. godine sa sjedistem u glavnom gradu Sjedinjenih Americkih Drzava, Washington DC-u.

Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu je nevladina, nestranacka i neprofitna organizacija posvecena zastupanju interesa americkih drzavljana bosansko-hercegovackog porijekla koji zive u Sjedinjenim Americkim Drzavama, promovisuci mir i ekonomski razvoj na Balkanu, njegujuci demokratska dostignuca, zalazuci se za postivanje ljudskih prava te podsticuci obrazovne i razvojne programe u Bosni i Hercegovini.

Upravni odbor Bosnjacko-americkog Savjetodavnog vijeca za Bosnu i Hercegovinu cini 9 clanova, dok su u Povjerenickom odboru 22 clana. Clanovi Upravnog odbora su vec duze vrijeme aktivni u Washington DC- u gdje su pored ostalog bili inicijatori i glavni ucesnici u kampanji procesa donosenja nekoliko rezolucija americkog Kongresa vezanih za Bosnu i Hercegovinu.

Namjera ovog Savjetodavnog vijeca je ponuditi americkim drzavljanima bosansko-hercegovackog porijekla mogucnost artikulisanja sopstvenog misljenja u cilju promovisanja i zadovoljavanja vlastitih interesa. Nadalje, ovo ce vijece americkoj javnosti predstaviti dostignuca i htijenja gradjana Bosne i Hercegovine promovisuci njihove obicaje, kulturu, historiju, jezik, poslovne interese te njihovu zelju za demokratskom Bosnom i Hercegovinom.

Uvazavajuci cinjenicu da u Sjedinjenim Americkim Drzavama zivi preko 300,000 Amerikanaca bosansko- hercegovackog porijekla, te da je od izuzetne vaznosti da se i njihov glas cuje, Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu ce u Washington DC-u pomagati kreatorima americke vanjske politike na Balkanu, kako u razumijevanju stavova Amerikanaca bosansko-hercegovackog porijekla, tako i u njihovom ostvarivanju. Pri sprovodjenju svojih programskih ciljeva, Savjetodavno vijece ce takodje odrzavati saradnju sa drzavnim institucijama i sa institucijama civilnog drustva u Bosni i Hercegovini.

18. oktobar 2006.

Premijer Hrvatske Ivo Sanader odrzao je govor na prestiznoj ?School of Advanced International Studies? (SAIS) u Washington DC-u. Hrvatski premijer je govorio o nastojanjima Hrvatske da postane clan Evropske Unije i NATO-a.

5. oktobar 2006.

Gospodin Adnan Terzic, predsjedavajuci Vijeca ministara BiH odrzao je govor na konferenciji pod nazivom ?Ekonomska saradnja i mogucnosti investiranja u jugoistocnu Evropu?, a koju je organizovao Centar za strateske i medjunarodne studije (CSIS) sa sjedistem u Washington DC-u. Premijer Terzic je govorio o Bosni i Hercegovini na nepovratnom putu ka evropskim integracijama i o promjenama koje ce ovaj put donijeti. Pozdravio je prosirenje Evropske Unije kao vazan element njene vanjske politike, i podrzao ovaj proces kao nastavak demokratizacije i stabilizacije u regiji.

7. septembar 2006.

Na ovom susretu se govorilo o odnosima izmedju Sribije i Sjedinjenih Americkih Drzava, rjesavanju statusa Kosova i saradnji Srbije sa Haskim tribunalom. Obznanjeno je takodje da ce Tadic i Rajs potpisati ?SOFA? sporazum koji regulise prelazak americkih trupa preko teritorije Srbije.

Postovani prijatelji,

Ispred Bosnjacko-americkog Savjetodavnog vijeca za Bosnu i Hercegovinu upucujemo iskrenu i toplu zahvalnost svim donatorima na nesebicnoj podrsci nasem dosadasnjem radu i aktivnostima. Svaka vasa donacija je od izuzetne vaznosti jer osigurava da se glas istine o Bosnu i Hercegovinu cuje u politickoj metropoli svijeta, Washington DC-u.

Zahvaljujuci vasoj finacijskoj podrsci, otvoren je ured u Washington DC-u te je, za sada, zaposlena jedna osoba kao direktor programa koja uz pomoc clanova Upravnog i Povjerenickog odbora profesionalno zastupa i brani vase interese a time interese Bosne i Hercegovine pred americkom Vladom, Kongresom te mnogobrojnim nevladinim institucijama. Aktivnosti na kojima trenutno radimo su podsticanje valjanih ustavnih promjena u BiH, osnivanje Kluba prijatelja BiH u americkom Kongresu i mnogo toga drugog.

S toga vas pozivamo da i dalje ostanete uz nas i nastavite sa vasom financijskom podrskom ovog jedinstvenog i izuzetno znacajnog projekta za Bosnu i Hercegovinu a mi se sa nase strane obavezujemo da vas pravovremeno informisemo o nasim aktivnostima i rezultatima. O nama i nasem radu mozete saznati puno vise ako posejetite nas website www.baacbh.org

Sa postovanjem,

Upravni odbor